U sezoni odmora i putovanja evo načina kako da svoju digitalnu zabavu ...
Svi uređaji iz serije Devolo dLAN, koje danas predstavljamo, su sa oznakom ...
Epson EB-X72 je multimedijalni projektor težine od 2 i po kilograma, pa se ...
Na dan otvaranja konkursa Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo pismom je obavestilo sve škole o konkursu, a danas je zbog lošeg odziva škola ministarstvo o ovome obavestilo gradonačelnike i predsednike svih opština, kao i načelnike svih školskih uprava u Srbiji.
"Sve škole moraju omogućiti učenicima pristup savremenim tehnologijama. Ukoliko direktor škole ne podnese zahtev, nekoliko generacija učenika će biti uskraćeno za osnovna znanja i kompjuterske veštine. To sebi ne smeju dozvoliti ni predsednici opština, niti načelnici školskih uprava, sada kada ministarstvo nudi ovakve mogućnosti. Pozivam još jednom sve direktore osnovnih škola u Srbiji da popune formular na adresi www.digitalnaskola.rs i tako omoguće da njihove škole dobiju najsavremeniju opremu za nastavu", rekla je ministarka za telekomunikacije i infromaciono društvo Jasna Matić.
Ministarstvo smatra da je ulaganje u mlade i njihovo obrazovanje neophodno za razvoj informacionog društva. Realizacija projekta „Digitalna škola" omogućava da sve škole u Srbiji imaju savremene uslove za obrazovanje, nezavisno od stepena razvijenosti opštine. U digitalnim kabinetima će pored informatike moći da se uče i ostali nastavni predmeti na interaktivan i deci zanimljiv način u uslovima za učenje kao što to imaju i njihovi vršnjaci u Evropskoj Uniji.
Digitalni kabinet uključuje do 30 mesta za rad učenika na savremenim, međusobno povezanim personalnim računarima, kao i prateću opremu potrebnu nastavniku da sa učenicima na zanimljiviji način obrađuje nastavni plan i program.
U projektu „Digitalna škola" mogu učestvovati sve osnovne škole čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave. Svaka škola za učešće u programu može prijaviti jedan ili više školskih objekata u kojima ta škola organizuje redovnu nastavu, nezavisno od toga da li već poseduju neku informatičku opremu ili ne.
Rok za prijavu škola je 15.9.2010. godine, a za potrebe ovog projekta Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo je uspostavilo i poseban uslužni centar za odgovore na sva pitanja, na broju 011/20 20 200, koji će raditi svakog radnog dana od 9-17 časova.
Prema tekućim planovima očekuje sa da VIA do kraja godine predstavi dvojezgarne Nano procesore i još jedan model četverojezgarnog procesora. Tokom 2011. godine, VIA ima u planu da predstavi i VN11 čipset sa DX11 grafičkom jezgrom.
Pitanje je koliko su opravdani izleti kompanije na ovo tržište, jer je VIA u prvoj polovini 2010. zabeležila gubitke od 1,44 milijarde tajvanskih dolara.
Foxconn je ranije pod pritiskom javnosti morao da povećava plate svojim radnicima zbog niza samoubistava za iznose i za preko 20%, a sama samoubistva još uvek nisu zaustavljena. Poređenja radi, kineske minimalne plate se nalaze u rangu 200 USD, zavisno od regije do regije, kao i do poslodavca, a nalaze se i ispod našeg standarda.
Povećanje plata će neminovno uzrokovati proteste radnika u konkurentskim fabrikama, i eventualne selidbe postrojenja u siromašnije zemlje, ili povećanja cena proizvoda kako bi kompanije sačuvale profitabilnost poslovanja.
Prema najnovijim podacima koje je objavila firma Net Applications, u avgustu je Windows 7 na svetskom tržištu imao udeo od 15,87 posto među svim uređajima koji su pristupali internetu, dok je udeo Viste pao na 14 posto. To je tek drugi mesec u kome Windows 7 prestiže Vistu. Naime, u julu je Windows 7 držao 14,46 posto tržišta, naspram Vistinih 14,34 posto.
Ipak, Windows XP je još uverljivo vodeći operativni sistem sa udjelom od 60,89 posto među svim uređajima koji su pristupali internetu u avgustu. To je samo jedan postotni bod manje u odnosu na jul, odnosno još uvek ima dvostruko više korisnika Windowsa XP nego korisnika Viste i Windowsa 7 zajedno.
Među ostalim operativnim sistemima, sve verzije Mac OS X-a zajedno pale su sa 5,06 posto u julu na 5 posto tržišta u avgustu, dok je udeo Linuxa pao sa 0,93 na 0,85 posto.